Bosanski Haber Girişi : 03 Mart 2021 18:29

'Transkripti genocida': Proglasiti pad Srebrenice, poslije se juriti sa Turcima po šumama

Projekat „Genocide papers“ ili „Transkripti genocida“ koji je pokrenuo Memorijalni centar Srebrenica- Potočari, skup je pretraživih stenograma sjednica Skupštine srpskog naroda u BiH. Obuhvaćene su sjednice NSRS-a od 24. oktobra 1991. do 21. februara 1996

Projekat „Genocide papers“ ili „Transkripti genocida“ koji je pokrenuo Memorijalni centar Srebrenica- Potočari, skup je pretraživih stenograma sjednica Skupštine srpskog naroda u BiH. Projektom su obuhvaćene sjednice NSRS-a od 24. oktobra 1991. do 21. februara 1996. godine. Ukupno je objavljen sadržaj 57 redovnih i tri vanredne sjednice. A osim zapisnika sa sjednica, dostupni su i originalni stenogrami.

 

Tako je prema stenogramu sa 49. sjednice, održane 3. februara 1995. godine Radovan Karadžić, govorio o tome da nisu nikada htjeli prihvatiti prvi princip Kutiljerovog plana da je BiH država, osim u slučaju da ona bude konfederacija i da Srbi sami odluče da li će ostati unutar nje ili se pripojiti Srbiji.

Na početku godine, odnosno 13. februara 1995. godine, Radovan Karadžić rekao je: „ Jasno su nam na koktelima i ručcima rekli to je gospodo zato što mi nećemo da prihvatimo postojanje islamske države u Evropi, što će reći da smo mi žrtvovani da ne bi bilo te države nego da bi bila mješovita, što će reći da mi svoje živote i živote naših generacija potrošimo na neutralizaciju islama, a da Evropa bude zajednica srećnih hrišćanskih naroda dok joj mi čuvamo zidine...”

Osim toga, na sjednici održanoj 15. Oktobra, Radovan Karadžić je kazao kako je kao vrhovni komadant stao iza plana za Žepu i Srebrenicu.

 

- Za Srebrenicu uglavnom, Žepa se podrazumijevala. Gospodo, mi bismo izgubili rat da postoji Žepa sa 90 hilјada naoružanih muslimana, izgubili bismo rat. Lično sam nadgledao plana bez znanja GŠ, ni ne krijući nego slučajno nailazeći generala Krstića i savjetovao mu da pravo ide u grad i da proglasi pad Srebrenice, a poslije ćemo se juriti sa Turcima po šumama, odobrio sam i bliži zadatak i radikalni zadatak i ne kajem se za to, kazao je tada Karadžić

 

 

 

U “Transkriptima genocida”, navedene su izjave Momčila Krajišnika sa sjednica održanih u decembru 1991, januaru 1993. i  junu 1995.

Tako je u decembru 1991. godine Momčilo Krajišnik kazao: „Polazeći od ustavne uloge JNA, Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini s pravom očekuje i poziva Jugoslovensku narodnu armiju da u slučaju ugroženosti srpskih teritorija u Bosni i Hercegovini i srpskog naroda, kao i drugih naroda koji žive na tim teritorijama u Bosni i Hercegovini, od bilo koga i sa bilo koje strane, pruži svu potrebnu zaštitu u odbrani ljudskih života i njihove imovine.“

Samo mjesec kasnije, Krajišnik je kazao kako su Muslimani kao narod komunistička tvorenina.

 

- Dobro, gospodo, možemo sada da se opredijelimo i zauzmemo stav, da su Muslimani kao narod komunistička tvorevina. Mi ne prihvatamo tu vještačku naciju. Smatramo da su Muslimani sekta, grupacija ili skupina, turske provenijencije. Ima li još neko šta da doda? Nema. Stavlјam na glasanje sve ove zaklјučke. Ko je za? Ima li neko protiv? Suzdržan? Gospodo, hvala vam usvojili smo zaklјučke jednoglasno, kazao je tada Krajišnik

A već u junu 1995. godine Krajišnik kaže da “žele slobodu i državu za srpski narod i potpuno razdvajanje za sva vremena sa Muslimanima I Hrvatima”.

 

- Skupština konstatuje, ako se vi slažete, da nije promijenila osnovnu politiku i naše cilјeve. Želimo slobodu i državu za srpski narod i potpuno razdvajanje za sva vremena sa Muslimanima i Hrvatima, kazao je Krajišnik.

 

 

 

Rajko Đukić je na sjednici od 21. decembra 1991. godine kazao da je upravo taj datum “početak bune protiv dahija”.

Maj 1992, godine - Ratko Mladić govori da je ono što rade Krajišnik i Karadžić genocid.

 

- Prema tome mi ne možemo očistiti niti možemo imati rešeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi a ostali da odu. Pa to je, to neće, ja ne znam kako će gospodin Krajišnik i gospodin Karadžić objasniti svijetu. To je lјudi genocide, kazao je Mladić.

Savo Knežević je na sjednici 8. Januara 1993. godine kazao da "ko je jednom izdao, više im ne treba."

 

- Oni su muhamedanci turske provenijencije i ništa drugo. Nisu čak ni pravi pripadnici islama, jer su eto više sekta nego pravi pripadnici islama. A Musliman mu dođe kao nekakav pripadnik islama. Oni su nekakva niža kategorija. Ipak je predsjednik Skupštine u pravu, oni su sekta. I nikako da ih posrblјavamo, molim vas, kazao je Knežević.

Nedugo zatim, 17. januara 1994. godine kazao je da misli da "predstoji veća borba i veća muka sa Muslimanima, Turcima, islamom."

 

- Ja dolazim iz naroda koji misli da samo u nekom budućem periodu predstoji nam veća borba i veće muke sa ovim Muslimanima, Turcima, islamom. Zato mi nemamo šta da čekamo nego da definitivno ovaj puta riješimo u interesu naših budućih pokolјenja, da se zna šta je srpska država a šta njihovo, da tu jednom granicu povučemo iza koje mora da se promijeni istorija, kazao je Knežević.

Njegov “kolega” Vojo Kuprešanin je na sjednici održanoj 08. septembra 1993 godine predložio da na idućem skupu srpske opštine “muslimanski narod izbace kao narod"

 

- A idući skup srpske opštine kada bude ja predlažem da muslimanski narod izbacimo kao narod. Ni jedna evropska država, ni jedan narod u svetu ih ne bi priznao. A Bosnu trebamo ili maksimalistički. To nije maksimalistički, to je realno, to je historijski, to je srpska zemlja, dodao je Kuprešanin dok je Dragan Đurić, na sjednici 23. maja 1995. godine iznio zamjerku predsjedniku Republike.

 

- I ono što ja zamjeram predsjedniku Republike, to je velika demokratičnost i humanost u ratu, humanizam jedan, kazao je tada Đurić.

 

 

 

Zambak.ba/Memorijalni centar Srebrenica-Potočari/"Transkripti genocida"